Obalni planovi

PAP/RAC surađuje s obalnim vlastima diljem Mediterana na zajedničkom razvoju strateških obalnih planova koji jačaju governance, otpornost i održivi razvoj obalnih područja

Photo: iStock

Obalni planovi, koji se nazivaju i planovi IUOP-a, pretvaraju obveze regionalne politike u rješenja prilagođena lokalnim uvjetima koja se bave klimatskim rizicima, istodobno unapređujući sustavnu zelenu tranziciju.

Pretvaranje načela IUOP-a u koordinirano zajedničko djelovanje na obalnim područjima

U skladu s člankom 18. Protokola o IUOP-u obalni planovi temeljna su obveza svake ugovorne stranke Barcelonske konvencije, zajedno s nacionalnim strategijama i programima IOUP-a.

Ovi strateški planovi, razvijeni kroz participativne procese i znanstveno utemeljene procjene, pretvaraju načela IUOP-a u prostorno usmjerene smjernice za upravljanje razvojem obalnog područja, zaštitu ekosustava i rješavanje klimatskih rizika. Uz Protokol o IUOP-u, obalni planovi vođeni su Regionalnim okvirom za prilagodbu klimatskim promjenama, člankom 4. stavkom 1. točkom (e) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i rezolucijama Opće skupštine Ujedinjenih naroda „Jačanje suradnje za integralno upravljanje obalnim područjem radi postizanja održivog razvoja” (2025. i 2023.).

Turning ICZM principles into coordinated coastal action
Foto: Šibensko-kninska županija

Integralno planiranje obalnog područja na djelu

Svaka je obala jedinstvena, ali izazovi klimatskih promjena zajednički su zemljama diljem Mediterana. Integralno planiranje obalnog područja pomaže pretvoriti te izazove u konkretne mjere prilagodbe prilagođene lokalnoj stvarnosti.

Primjeri kao što su Šibensko-kninska županija (Hrvatska), Bokokotorski zaljev (Crna Gora) i regija Tangier-Tétouan-Al Hoceima (Maroko) pokazuju kako obalni planovi mogu upravljati razvojem osjetljivim na klimatske promjene, uravnotežiti zaštitu okoliša s gospodarsko-socijalnim potrebama i zaštititi prirodnu i kulturnu baštinu. 

U nizu obalnih područja rješenja temeljena na prirodi sve se češće pojavljuju kao ključni pristup u rješavanju klimatskih rizika, dok istovremeno podupiru održivi razvoj obalnog područja.

Šibensko-kninska županija, Hrvatska: Integracija prilagodbe klimatskim promjenama u planiranje

Obalno planiranje koje objedinjuje smanjenje klimatskog rizika i održivi razvoj

Integracijom pitanja smanjenja rizika i održivog razvoja obalnih područja u jedan okvir, ovaj Obalni plan pruža primjer planiranja obalnih područja osjetljivih na klimatske promjene. Uz potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF) u sklopu strateškog partnerstva MedPartnership, ovaj Obalni plan usvojen je na Županijskoj skupštini 2016. godine, a 2019. godine dobio je nagradu “Mediterranean Climate Change Adaptation Award”, što naglašava ulogu integralnog planiranja obalnih područja u usklađivanju zaštite okoliša i održivog razvoja

Bokokotorski zaljev, Crna Gora: Upravljanje pritiscima urbanizacije

Usklađivanje zaštite baštine s rastućim razvojnim pritiscima

U jednom od najosjetljivijih dijelova Jadrana, ovaj Plan upravljanja obalnim područjem usmjeren je na zaštitu prirodne i kulturne baštine zaljeva uz upravljanje urbanizacijom, pomorskim aktivnostima i turističkim pritiscima. Uz potporu programa MedProgramme financiranog kroz Globalni fond za okoliš (GEF), ovaj Plan, koji je dovršen 2024. godine, uspostavlja integralne mjere koje doprinose usmjeravanju razvoja i zaštiti ovog jedinstvenog obalnog krajolika.

Regija Tangier-Tétouan-Al Hoceima, Maroko: Rješenja temeljena na prirodi

Korištenje rješenja temeljenih na prirodi za pronalaženje rješenja za klimatske rizike i podršku otpornom razvoju obalnog područja

Ovaj regionalni obalni plan (Schéma Régional du Littoral) bavi se klimatskim rizicima, prostornim planiranjem, zaštitom ekosustava i održivim gospodarskim djelatnostima duž jedne od najdinamičnijih obala Maroka. Ovaj plan izrađen je u okviru MedProgramme financiranog kroz Globalni fond za okoliš (GEF), a njegov dovršetak planiran je za lipanj 2026. godine. Snažan naglasak stavlja na rješenja temeljena na prirodi, promiče zaštitu i obnovu obalnih ekosustava te pruža podršku dugoročnoj otpornosti i održivom razvoju.

Rješenja temeljena na prirodi u prostornom planiranju morskog područja

Obalni planovi nastoje omogućiti sustavnu zelenu tranziciju kao odgovor na ubrzavanje klimatskih promjena. Stoga promiču integralne mjere koje podupiru prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Među njima, rješenja temeljena na prirodi imaju posebno važnu ulogu, jer pomažu obalnim ekosustavima u smanjenju klimatskih rizika, a istovremeno doprinose ublažavanju klimatskih promjena.

Kroz obalne planove  i projekte kao što su MedProgramme (GEF), DesirMED (Horizon EU), INCORE-Med (Interreg Euro-Med) i raniji projekti AdriAdapt i CREATE (Interreg Italija-Hrvatska) te MedPartnership i ClimVar (GEF), PAP/RAC pruža podršku zemljama diljem Mediterana u razvoju znanstveno utemeljenih alata i politika koji jačaju lokalnu prilagodbu klimatskim promjenama.

Kako bi se osiguralo da ta rješenja ne ostanu izolirana, naša platforma MedAdapt služi kao regionalni centar znanja, čime se promiče razmjena iskustava i lokalne studije slučaja pretvara u skalabilna rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje te su usklađena s dugoročnim nacionalnim i regionalnim prioritetima.

Davanjem prednosti rješenjima temeljenima na prirodi (NBS) u obalnom planiranju, PAP/RAC podupire zaštitu i obnovu ekosustava, čime se smanjuju klimatski rizici, doprinosi naporima za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanju izvora prihoda obalnog stanovništva. Na taj način obalno planiranje postaje ključni pokretač tranzicije Mediterana prema otpornim i održivim obalnim sustavima.

Foto: Marko Prem, PAP/RAC

Publikacije u fokusu

Istražite ključna izvješća, smjernice i publikacije koje podupiru održivo upravljanje obalnim i morskim područjima